Tajni organizator ustanka i vojvoda koji je otvorio put oslobođenju Niša
Pre nego što je Niš oslobođen od osmanske vlasti, postojali su ljudi koji su godinama u tajnosti pripremali taj istorijski trenutak. Među njima posebno mesto zauzima vojvoda Nikola Kole Rašić – niški trgovac, organizator ustaničke mreže, četnički komandant i kasnije narodni poslanik, čovek koji je svoj život posvetio borbi za slobodu juga Srbije.
Rođen i odrastao u Nišu pod osmanskom vlašću, Rašić je trgovinu iskoristio kao pokriće za organizovanje otpora. Obilazeći Toplicu, Dobrič i sela duž Južne Morave, uspostavljao je veze sa uglednim Srbima, širio ideju ustanka i pripremao narod za buduću borbu za oslobođenje.
Nakon odluka Svetoandrejske skupštine 1859. godine, među Srbima u Nišu i okolini javila se nova nada da će oslobođenje uskoro postati stvarnost. Iako do ustanka tada nije došlo, tajna mreža nastavila je da se razvija.
Presudan trenutak usledio je 24. februara 1874. godine, kada je u kući Mihajla Božidarca održan tajni sastanak niških ustanika. Pred zakletvom koju je predvodio paroh Petar Ikonomović, Nikola Kole Rašić i njegovi saborci obećali su da će zastava jednog dana biti podignuta na Niškoj tvrđavi. Taj događaj predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u organizovanju borbe za oslobođenje grada.
Izbijanjem Prvog srpsko-turskog rata 1876. godine Rašić napušta trgovački život i staje na čelo čete od oko 300 boraca. Kao vojvoda organizuje dejstva između Niša i Leskovca, pomažući srpskoj vojsci u prodoru ka jugu.
Njegova najznačajnija uloga usledila je tokom završnih operacija za oslobođenje juga Srbije 1877. godine. Na čelu kombinovanog odreda srpske vojske i dobrovoljaca učestvovao je u oslobađanju sela južno od Niša, zauzimanju mosta na Južnoj Moravi kod Čečine i presecanju važnih turskih komunikacija. Samo dva dana kasnije, 11. decembra 1877. godine, Nikola Kole Rašić sa svojim borcima prvi ulazi u oslobođeni Leskovac, gde se obraća okupljenom narodu.
Borbe su potom nastavljene prema Vlasotincu, Rudaru i Turekovcu, dok se ustanak širio čitavim krajem. Krajem decembra iste godine Rašić se našao među predstavnicima Leskovca koji su dočekali kneza Milana Obrenovića uoči njegovog ulaska u oslobođeni Niš.
Posle ratova nije se povukao iz javnog života. Kao predstavnik Liberalne stranke Jovana Ristića izabran je za narodnog poslanika na prvim izborima u oslobođenom Nišu. Za doprinos nacionalnom pokretu i oslobođenju Srbije odlikovan je Takovskim krstom V stepena, jednim od najznačajnijih državnih priznanja tog vremena.
Sećanje na vojvodu Nikolu Kolu Rašića danas živi na više mesta u Nišu. Osnovna škola koja nosi njegovo ime od 1953. godine čuva uspomenu na čoveka koji je organizovao otpor u najtežim godinama osmanske vlasti, dok se na Spomeniku oslobodiocima Niša nalazi reljef koji prikazuje njegovu zakletvu iz 1874. godine – trenutak kada je počela organizovana borba za slobodu grada.
Nikola Kole Rašić ostao je upamćen kao jedan od ključnih ljudi koji su iz senke pripremali oslobođenje Niša. Njegova životna priča svedoči da sloboda nije došla slučajno, već zahvaljujući ljudima koji su je godinama planirali, organizovali i na kraju izborili.
Projekat Ljudi i priče je realizovan uz podršku i sufinansiranje od strane Gradske uprave za socijalnu i porodičnu zaštitu, obrazovanje, kulturu i sport Grada Niša, čija je podrška omogućila snimanje i emitovanje , kao i ostvarenje svih planiranih ciljeva projekta.
